Grašak – čuvar nervnog sustava.


Grasak
Među brojnim mahunarskim biljkama grašak (Pisum sativum) je jedna od najkorisnijih i najljekovitijih. U Evropu je stigao u vreme velikih seoba sa Istoka početkom srednjeg vjeka. U kućnim uvjetima grašak obavezno treba držati u frižideru, jer će samo na taj način biti sačuvani svi nutritivni sastojci. Držanje na sobnoj temperaturi dovodi do kemijskih procesa, tako da već posle nekoliko sati šećer u grašku prelazi u skrob, čime gubi hranljivu vrijednost. Prilikom kupovine treba tražiti čvrste i sjajne mahune srednje veličine, sa mekanim i zelenim vrhovima.
Zapravo, pod prstima treba da postoji osećaj kao da će svakog trenutka mahuna pući. Ako je moguće, mahunu treba i otvoriti i probati nekoliko zrna da bi se uvjerili u njihovu slatkoću. Grašak treba kupovati na dan spremanja, ali može se kupiti i neočišćen i držati u frižideru najviše dva dana u plastičnoj vrečici. Danas je široko rasprostranjena namjernica na cjeloj planeti, mada najbolje uspjeva u predjelima sa vlažnom i prohladnom klimom. U grašku dominiraju ugljeni hidrati i vlakna oblika galaktana, glukuronske kiseline, fruktoze, glukoze, kao i drugih sastojaka.

Posjeduje visok sadržaj proteina zahvaljujući kvržicama u korjenu, u kojima se nalazi određena vrsta bakterija azotofiksatora (Bacteria radicicola) koje vežu dušik iz zraka i pretvara ga u korisne aminokiseline, a dalje u proteine. Posjeduje još i masti i lecitin, sastojke važne za dobro funkcioniranje nervnog sistema. Svježi plod sadrži zavidne količine vitamina C i E, dok se sušenjem gube i ostaju u tragovima.

Sa druge strane, osušeni plodovi sadrže obilje vitamina B1, poznatog kao tiamin, kao i B2, odnosno riboflavin i B3-niacin. Ovi vitamini značajni su jer učestvuju u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina i masti. Očuvanju zdravlja pomaže i obilje vitamina, minerala, vlakana i drugih korisnih sastojaka. Kao izvrstan izvor vitamina K pomaže zdravlju kostiju i kardiovaskularnog sistema. Ovaj vitamin aktivira osteokalcin koji pomaže ugradnji kalcija u kosti, a istovremeno održava normalnu gustoću krvi.

Kao izvor folne kiseline i vitamina B6 spriječava nakupljanje homocisteina, sastojka, koji narušava vezivanje kolagena u kostima, što može uzrokovati osteoporozu i aterosklerozu. Grašak poseduje i sastojke koji pomažu u prevenciji nastanka karcinoma, gde posebno mesto zauzima vitamin C kao antioksidans. On štiti DNA od oštećenja, pomaže organizmu da se oslobodi od toksičnih sastojaka dospelih iz životne sredine, pojačava imunološke funkcije i inhibira, odnosno koči stvaranje kancerogenih stanica u organizmu, kao što su, na primer, nitrozamini koji se stvaraju u dimu cigareta ili roštilja.

U grašku je prisutan i betakarotin, odnosno vitamin A, koji pomaže u sprečavanju raznih oblika karcinoma, ali i nastanka srčanih oboljenja. Ova namirnica je dobar izvor i željeza, minerala neophodnog za izgradnju krvnih ćelija. Inače, opna graška sadrži teško probavljiva vlakana i pektinskih sastojaka, zbog čega se preporučuje korištenje osušenih plodova u obliku brašna ili kao juha ili varivo.

U narodnoj medicini brašno graška koristi se i u obliku vlažnih i toplih kašastih obloga za lječenje osipa po koži i čireva. Sa druge strane, osobe koje imaju želudačne i crijevne tegobe treba da izbjegavaju osušene plodove, jer oni izazivaju nepoželjno stvaranje kiseline i nadimanje.

Bubrežni bolesnici takođe treba da izbegavaju osušene plodove zbog velikog sadržaja proteina, ali zato bez straha mogu da uživaju u jelima od mladog graška bez soli. Istovremeno, zbog prisustva purina, osušeni plodovi nisu preporučljivi za osobe sa gihtom.

Isra-news.net











Napomena!

Sve informacije na ovoj web stranici isključivo su informativne prirode i nisu namijenjene u svrhu dijagnosticiranja ili određivanja terapije bez savjetovanja s stručnom osobom ili liječnikom.

NAJČITANIJE